Farma za slobodan uzgoj peradi - Kokoš "Hrvatica" na Krčiću

Idejni koncept investicije i djelatnosti “Rajanovog” farma na Krčiću

Kokoš hrvatica

Povijest nastanka

Pasmina je nastala početkom 20. stoljeća odabiranjem podravskog soja domaće kokoši i njezinim križanjem s Leghorn pijetlovima. U daljnjem uzgoju izlučuju se sve jedinke s bijelim perjem, a ostavljaju one crne, crvene, smeđe i jarebičaste boje. Konačni izgled i odlike dobiva križanjem s pasminom Wellsummer.

Opis vanjštine i proizvodne odlike

Kokoš hrvatica uzgaja se u tri osnovna tipa koji se razlikuju po boji perja: crni, crveni i jarebičasti ili zlatni. Crni tip je metalno zelenog sjaja, a i pijetao i kokoš imaju narančasto-žuto vratno perje. Perje crvenog tipa može biti u rasponu od boje cigle do tamnocrvene, na vratu je narančasto-žuto, a na repu crno. Boja perja na leđima jarebičastog tipa može biti u prijelazima od smeđe do tamnocrvene boje, dok su prsa, trbuh i rep sjajne crne boje. Vratno perje je narančasto-žuto. Glava je mala i bez kukmice. Krijesta je jednostruka crvena, srednje veličine, podušnjaci su mali bijele boje, a podbradnjaci srednje veliki i crveni. Tjelesna masa pijetlova kreće se između 3,5 i 4 kg, a koka između 2,5 i 3 kg. Uz dovoljno zelene hrane daje kvalitetno meso. Odlikuje se dobrom nesivošću jaja, a uz to je izvanredna kvočka. Ističe se otpornošću na bolesti i brigom za potomstvo te dobrom nesivošću i dobrom kvalitetom mesa. Uz dobru njegu i hranidbu može snijeti i više od 200 jaja godišnje. Ovo je jedna od malobrojnih pasmina kokoši koja je zadržala instinkt za sjedenjem na jajima.

26 Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj

Uzgojno područje

Kokoš hrvatica je rasprostranjena na području Podravine, Međimurja i Hrvatskog Zagorja.

Aktualno stanje pasmine

Poduzete su početne mjere zaštite. Provedena su početna umatičavanja oblikovanja nukleus jata.

Status ugroženosti pasmine

FAO/EAAP – visoko ugrožena.

Po konceptu razvoja Agro turističke zadruge “Knin” (u daljem tekstu zadruga) je planirano stvaranje farme za uzgoj autohtone vrste kokoši “Hrvatica” i osnivanje matičnih jata. Za osnivanje matičnih jata treba stvoriti površinske uslove za njihov slobodan uzgoj i osigurati dovoljne površine poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju hrane iz vlastitih izvora.

Koncept slobodnog uzgoja je moguć na imanju po posjedovnom listu 232 katastarske općine Polača, gdje postoji adekvatna površina od 14.078 m2 sa gospodarskim objektima.

Za početak realizacije projekta slobodnog uzgoja formira se 25(dvadesetpet) matičnih jata (10 koka i 1 pjevac), 500(petsto) koka nosilica, jato pijevaca (kopuna) za tov i manje stado štalskih koza, da bi se mogla opravdati pripremna investicija u farmu.

Početna investicija se odnosila na izradu sanitarnog čvora (dva kupatila), postavljanje hidrofora i kompletne dovodne i odvodne mreže sa izradom septičke jame (spremnika za fekalne vode).

Uz djelatnosti farmerske proizvodnje kokošiju i koza će se organizirao uzgoj manjih količina domaćih životinja (svinje, purani, patke itd) za potrebe domaćinstva, daljnju obradu kroz sušenje i pripremu za degustaciju. Prostori i objekti domaćinstva će kroz djelatnost zadruge pružali privremene usluge organizacije posjeta turističkih grupa, degustacije vlastitih proizvoda, kao i mogućnost organizacije ručka ili večere po potrebi turističke grupe (takav koncept dodatnih aktivnosti pružanja ugostiteljskih usluga na imanju nebi imao karakter ugostiteljskog objekta, niti bi radio kao ugostiteljski objekt sa stalnim radnim vremenom, već bi se usluge pružale kroz ugovorene termine za turiste i tretirali kao pružanje usluge na seoskom gospodarstvu).

Na cjelokupnom prostoru će se posaditi plantažni voćnjak.

Ovakav plan aktivnosti je osmišljen radi razvoja ruralnog područja lokaliteta Krčić i postavljanja na mapu turističkih destinacija u sastavnom dijelu tematke ceste “Krka-rijeka za pamćenje”.

Karta područja rijeke Krčić na kojoj se nalazi farma i lokaliteti elektrana MAHE Krčić 1,2,3,4,5,6